ŠTA JE JEZIK I FUNCIJE JEZIKA

ŠTA JE JEZIK I FUNCIJE JEZIKA Na Zemaljskoj kugli govori se od 5000 do 7000 jezika. Nema usaglašenog mišljenja stručnjaka o tačnom broju jezika koji su danas u upotrebi jer danas nema egzaktne definicije što razlikuje dva jezika. NASTANAK JEZIKA Sve socijalne životinje komuniciraju jedni sa drugima, od pčela i mrava , do kitova i majmuna, ali su samo ljudi razvili jezik koji je nešto više nego skup određenih signala.   NEKE OD DEFINICIJA Jezik je specifičan sistem simbola, koji imaju utvrđeno značenje, koji se mogu menjati, međusobno spajati i zamenjivati po određenim pravilima i ne moraju biti obavezno slični objektima koje označavaju. (M. Marković) „Jezik je sistem znakova koji je (govorno i pisano) sredstvo opštenja, sporazumevanja među ljudima. Jezikom čovek saopštava svoje misli i osećanja drugim ljudima. A to znači da je jezik društvena kategorija,da služi za usmeno i pismeno izražavanje pojava, da je njegov postanak vezan za postanak i razvoj ljudskog društva. Kao najsavršenije sredstvo sporazumevanja on je vezan za misao, pa su mišljenje, svest i jezik u stalnom jedinstvu. Sa usavršavanjem misli, usavršava se i jezik i prirodno, sa usavršavanjem jezika razvija se i mišljenje” (Stanojčić–Popović). „Jezik je sistem znakova koji čoveku omogućuje razvijen društveni i duševni život, i koji se ostvaruje u opštenju među ljudima” (Bugarski). „Jezik je integralni deo društvenog života i kulture” Jezik je voljno ponašanje. Kašljanje i kijanje nisu reči. Smejanje i plakanje nije govorenje. Ne može se iskazati kašalj, ali se može podražavati, može se reći “a-hm”. Ne može se izreći kijanje, ali se može reći “ap-ćiha”. Isto tako, kada se kaže ha-ha, ne smeje se, i kada se kaže, avaj, ne plače se” (Vasić, 1980: 11). Govor je, dakle, glasovna komunikacija, izgovaranje reči i rečenica, to je jezik u praksi ili, kako kaže jedan lingvista, jezik u akciji. Znači, govor je verbalno korišćenje jezičkih znakova od strane pojedinca. Jezik je komunikativni sistem, a koji se može sastojati od glasova odnosno reči sa sličnim ili raličitim naglaskom u zavisnosti na kojem govornom području se izgovara. Reči NE moraju biti slične objektima koje označavaju. Sličnost oblika, boje, perspektive – kao kod skulpture, slike , crtež. Struktura (grafikoni, sheme, geografske karte). Funkcije jezika Informativnu Najčešće govorimo ili pišemo da bismo druge obavestili o nekom činjeničnom stanju. Ekspresivnu  Funkcija izražavanja osećanja i misli. Na ovaj način mi ne prenosimo nikakvo obaveštenje već prosto izražavamo svoja osećanja: – “Živeo!”, “Bravo!” Imperativnu Da utiče na ponašanje drugih ljudi Koristimo ih kada želimo da utičemo na druge ljude da obave neku radnju ili da se ponašaju na neki određeni način. Za uspostavljanje društvenih odnosa Ponekad jezik koristimo da bi uspostavili društveni kontakt.Tada koristimo fraze kao što su “Drago mi je što smo se upoznali”, “Raduje me što ćemo sarađivati”. Na ovaj način ne izražavamo osećanja. Zašto se služimo jezikom? Da kažemo šta mislimo, da kažemo šta hoćemo, da iskažemo emocije, da pokažemo “ko smo”,   JEZIK NAUKE   Jezik nauke da bi mogao da obavi svoju funkciju, mora pre svega da bude smislen. Svaka društvena delatnost mora u okviru svog kruga delovanja da zadovolji jezičku smisao. Ono što je u književnosti, poeziji ili esejistici smisleno, za nauku nije. Čak kada govorimo o različitim naukama nešto što je u jednoj smisleno u drugoj ne bi bilo. Filozofija je jedna od njih. Naravno svi oni koji hoće da se udube, apstrahuju od naučnog kriterijuma itekako mogu da razumeju filozofsku poruku. Da bi nešto mogli zvati naučnim jezikom on mora da zadovolji dva kriterijuma. Prvi kriterijum je teorijski. A drugi praktičan kriterijum smisla. Prvi kriterijum smisla će biti zadovoljen ako se slede i povezuju logički svi termini koji se koriste, a oni nikako ne smeju da se međusobno isključuju (postoje genocidni narodi). Drugi će biti zadovoljen kada ima bar u principu praktičnu povezanost, tačnije mora biti povezan sa iskustvom. On mora biti opovrgnut ili dokazan u iskustvu. (dokazi o božijoj egzistenciji)
Podeli:

Trackback from your site.

Ostavite komentar